DA LI I ČIME SOLITI HRANU?


 

Mnogi jednostavno ne razumiju to da možemo uživati i u hrani koja nije previše slana! Ne shvaćamo da je najljepši onaj prirodni okus hrane koji se gotovo potpuno uguši pretjeranom upotrebom umjetne rafinirane kuhinjske soli. Meša Selimović je rekao da nijedno zlo ne može postati dobro zato što ga prihvaća većina. U današnje vrijeme, kada je sistem vrijednosti  prilično poremećen, ovo se može primijeniti i na područje ishrane. Međutim, svi oni koji idu linijom manjeg otpora na kraju se ipak priklone većini.

 

Sada se logično nameće i pitanje: Što se uopće podrazumijeva pod prekomjernom upotrebom soli? Koliko je dozvoljeno, a što je previše? Da li je to samo subjektivan osjećaj koji imamo kada probamo hranu? Vjerovatno ćete se složiti da bi bilo teško odrediti što spada u to „previše“ ako bismo se oslonili samo na subjektivan osjećaj. Jer za nekoga jedno jelo može biti preslano, dok je za drugog ono taman kako treba.

 

Preporuka SZO glasi: dnevni unos kuhinjske soli za odraslu zdravu osobu treba biti do 5 g. To je količina koja odgovara jednoj čajnoj žličici. Ova količina podrazumijeva ukupan unos soli u toku dana, tj. ne samo onu so koja se koristi za pripremu hrane već i onu koja se nalazi u samim namirnicama.

 

Sol (prirodna sol u obliku raznih minerala i nitrata u biljnoj hrani) je potrebna za odvijanje normalnih procesa u organizmu. Za to je potrebno svega 1-2 g, što je znatno manje od 15g do 20 g, koliko se prosječno unese tokom dana (u najvećem broju slučajeva u obliku toksičnog i štetnog natrij-klorida tj. kuhinjske soli). Ovo praktično znači da biste uzimajući samo 100 g kruha zadovoljili svoju dnevnu potrebu. Zapravo, veoma je teško sastaviti dijetu sa smanjenim unosom natrija (što je veoma važno za bolesnike) kada već kruh sadrži toliku količinu soli.

 

Smanjenje soli moguće je postići pravilnim izborom namirnica, čitanjem deklaracija na proizvodima i izbjegavanjem dosoljavanja hrane nakon njene pripreme. Ali možda se pitate zbog čega biste uopće smanjivali upotrebu soli kada je ona sinonim za dobar zalogaj, tj. gurmanstvo?

 

Ako već duže vrijeme koristite kuhinjsku sol u ishrani velika je vjerovatnoća da vam je čulo okusa oslabilo i više ne možete osjetiti prirodan okus iz neobrađene hrane. Dobra vijest je što se ćelije čula okusa stalno obnavljaju kada imaju povoljne uvjete za to, a jedan od njih je da se više ne izlažu soli u obliku natrij-klorida.

 

Nećemo nabrajati  sve bolesti koje nastaju kao posljedica ovih ,,dobrih’’ zalogaja ali evo zašto nam sol u obliku (NaCl – natrij-klorida)  šteti i  što sve možete učiniti za svoje zdravlje ukoliko budete vodili računa o pravilnoj upotrebi  soli u ishrani:

-sol otežava probavljanje hrane

-smanjit ćete krvni tlak a samim tim i rizik od raznih bolesti (srčana oboljenja, šlog)

-smanjit ćete rizik od pojave kamena u bubregu

-doprinijt ćete zdravlju kostiju (posebno važno za žene zbog osteoporoze)

-Sol ostavlja ćelije dehidrirane dok višak vode ostaje u međućelijskom prostoru što daje napuhan izgled, eliminiranjem ili smanjenjem upotrebe soli spriječit ćete nakupljanje tekućine i poboljšati eliminaciju celulita

 

Najveći sadržaj soli imaju suhomesnati ali i svi konzervirani proizvodi, krekeri (čak i oni od integralnog brašna), grickalice kao što su čips, smoki, slane sjemenke i soljeno jezgrasto voće, prevreli sirevi, juhe u vrećicama, sok od rajčice, kečap, industrijski preljevi i sosovi, masline…

 

Kao pomoć, evo i malog vodiča u kome ćete vidjeti koliki je prosječan sadržaj soli u 100 g nekih namirnica:

kruh, kifle – 1,2 g
suhomesnati proizvodi – 2,4 g
konzervirana riba – 1,5 g
konzervirano povrće – 1,5 g
pekarski proizvodi (burek, pite, kroasani) – 1,6 g
grickalice (čips, smoki, kokice, kikiriki) – 2,3 g

 

Kako napraviti ukusno jelo a da pri tome ipak smanjimo količinu soli?

Probajte sa biljnim začinima. Koristite bosiljak, kopar, origano, ruzmarin, peršin, kurkumu, celer, korijander… Napravite svoju omiljenu kombinaciju začina u koju ćete dodati malo himalajske soli (najzdravija sol koja se može relativno lako pronaći na tržištu)  Sa ovom mješavinom začinjavajte jela. Navikavajte se na nove i otkrivajte onaj pravi, jedinstveni okus, svake namirnice.

 

Najzdravija  prirodna i zdrava „sol“ ?!

Ipak postoji prirodna varijanta zdrave biljne soli. U pitanju jest sol od celera! Sve što vam treba od sastojaka jest celer rebrač (onaj sa velikim i dugačkim stabljikama).

 

Količine po izboru, ali imajte na umu da se prilikom dehidracije zaliha znatno umanji, tako da vam preporučujemo da odmah dehidrirate barem dvije veze odjednom. Stabljike celera rebrača su bogate natrijem. (lišće nije toliko bogato). Imaju čak oko 22% natrija, pa je ovo povrće savršeno za dobijanje slanog okusa.

 

Možete koristiti i korjen celera do dobijete sol od celera, ali imajte na umu da korjen sadrži svega oko 10% natrija.

 

Priprema:

Nasjeckate celer, postavite ga na tacne dehidratora, dehidrirajte oko 24h na 46 stupnjeva celzijusa. Naravno ako nemate dehidrator sušite ga u pećnici na najnižoj mogućoj temperaturi (50 c), samo što s vremena na vrijeme pogledajte koliko se isušio i kakvo je stanje. Osušeni celer stavite u blender i izblendate u… sol od celera. Pomoću ljevka prespite dobijenu sol u soljenku i imate sol od celera spremnu!


28. veljače 2018 by Dina
Komentari isključeni za DA LI I ČIME SOLITI HRANU?