ESTROGEN HORMONI POTIČU RAK DOJKE I PROSTATE!


Tablet with the chemical formula of estrogen

Rak dojke i prostate su hormonski ovisni tumori. Bitni akteri ove priče, osim estrogena, jesu i imitatori estrogena i fitoestrogen. Sve je više dokaza da na povećanje estrogena u organizmu u velikoj mjeri utječe naša ishrana i životne navike. Zato je veoma bitno da te navike dovedemo u red kako bi  izbjegli rizik od ove bolesti. Budući da estrogen hormoni potiču rak dojke i prostate u solidnoj mjeri u posljednje vrijeme veliki broj ljudi prakticira prevenciju i liječenje ovog vrsta raka sirovom hranom. Dakle, hormonski ovisni kancer dojke, jajnika, maternice, prostate i sl. moguće je spriječiti i liječiti terapijom koja se zove: Prirodna medicina

Estrogen hormoni podstiču rak dojke i prostate

Hormoni su supstance koje određene žlijezde proizvode i oslobađaju direktno u krvotok, pa se one zato zovu endokrine žlijezde (tj. žlijezde s unutarnjim izlučivanjem). Većina ljudi povezuje hormone najčešće sa seksualnom funkcijom, ali ima i mnogo drugih koji igraju važne uloge u tijelu (npr. inzulin, tiroksin i adrenalin). Hormoni poput tiroksina i adrenalina, reguliraju cijeli metabolizam. Hormoni reguliraju razvoj i rast, metabolizam hrane, kognitivne funkcije i raspoloženje, tjelesnu temperaturu i dr. Na gornjoj slici su prikazani organi koji luče hormone. Količine koje oni luče kreću se u mikroskopskim vrijednostima ali i u tako malim dozama oni dovode do velikih promjena u organizmu. Zato i svako odstupanje u količini hormona u organizmu, bilo da se radi o manjku ili višku, može dovesti do ozbiljnih, bolesnih stanja.

Riječ “hormon” potiče od grčke riječi a znači “glasnik”. Mogli bi smo da kažemo da su hormoni neka vrsta “glasnika” između ćelija. Iz žlijezda, oni se putem krvotoka transportiraju do svog cilja, tj. do mjesta gdje treba odnijeti “poruku”. Ćelije koje vrše prijem, na sebi imaju specijalne molekularne strukture, tkzv. receptore (mada se se oni mogu nalaziti i unutar ćelije). Na osnovu ovih receptora, hormoni prepoznaju ciljana tkiva, reagiraju sa njima i tako prenose potrebnu informaciju, tj. metabolički efekt.

Obratit ćemo malo više pažnje na hormon poznatiji pod imenom estrogen. Estrogen je primarni ženski hormon a neznatna količina estrogena može se naći i kod muškaraca. Riječ “estrogen” potiče od grčke riječi “Estrus” što znači “strast” i riječi “gen” što znači “stvarati”. Prirodno, kod žena se javljaju tri vrste estrogena a to su estron (E1) – proizvodi se tokom menopauze, estradiol (E2) – dominantan kod žena koje nisu trudne i estriol (E3) – primarni estrogen u trudnoći.  Oni se u tijelu proizvode od androgena, pomoću enzima. U zadnje vrijeme sve su češće polemike da ovaj hormon ima jak utjecaj na rast tkiva koja su osjetljiva na hormonske utjecaje kao što su grudi kod žena, maternice, prostata kod muškaraca i sl.

Estrogen hormoni podstiču rak dojke i prostate.

Kako se mi uklapamo u priču sa estrogenom? Kako bi sebi omogućili lagodan život i pogodnosti modernog društva, izložili smo sebe opasnim kancerogenima. Vodeći stučnjaci iz ovih oblasti složili su se sa stanovištem da smo svoju okolinu previše zagadili kemijskim sredstvima koja krajnje negativno utječu na reproduktivni sistem kod ljudi. Ova kemijska sredstva nalaze se svuda. U vodi, u zraku, zemlji…

Estrogen hormoni podstiču rak dojke i prostate

Tu spadaju pesticidi, plastika, industrijske jedinice, farmaceutski proizvodi, kozmetički proizvodi itd. Većina ovih kemijskih supstanci u organizmu oponaša ulogu estrogena. Te imitatore poznajemo pod imenom ksenoestrogeni ili vanjski estrogeni. Kada pored prirodnog estrogena, koji se proizvodi u tijelu, dodajemo i ove imitatore tj. ksenoestrogene a onda dodamo i estrogen i druge supstance koje se nalaze u mliječnim proizvodima može doći do prevelike estrogenizacije organizma. Ksenoestrogena ima u deterdženatima (alkifenol), pesticidima (atrazin), sredstvima za sunčanje (4-mbc), konzervansima (butilhidroksianizol), plastika (bisfenol A, nonifenoli), insekticidima (dieldrin, dihlordifenilrihloretan, endosulfan, lindan, heptahlor..), kozmetičkim preparatima (parabeni), prehrambene boje…

Prevelika količina estrogena stimulira poliferaciju tkiva osjetljivih na djelovanje hormona što uvećava rizik od pojave hormonski izazvanog raka. Također dolazi do oštećenja gena i aktivacije onkogena. Tijelo time počinje slati pogrešne hormonske poruke pa dolazi do promjena u seksualnom i reproduktivnom razvoju.

Osim kemikalija tu spadaju i prirodne namirnice tipa mesa i mlijeka. To su namirnice sa visokim sadržajem hormona (estrogena) i drugih jedinica koja potiču rast ćelija. Zabrinjavajuća je činjenica da u posljednjih 20 godina broj oboljelih žena od raka dojke je uvećan za 50% dok se je broj oboljelih od raka prostate uvećao za preko 300% ili da kažemo, danas to bude svaki 14-ti muškarac.

Kemijske supstance remete hormonsku ravnotežu

Kao imitatori estrogena i remetioci hormonske ravnoteže mogu poslužiti pesticidi. Brojne studije pokazale su da pesticidi mogu izazvati pojavu raka dojke i stimulirati razvoj tumora. Ovdje se posebno ističu supstance tipa DDT i PCB koje obično možemo uočiti u kanceroznom tkivu dojke. Postoji i velikih broj drugih kancerogenih pesticida ali oni ne remete uvijek rad hormona. Prosječna osoba kroz ishranu za godinu dan unese i do 4.5 litara pesticida. Samo zemljište je zatrovano pa samim tim i biljke koje na njemu rastu. Vrlo otrovni pesticidi, fungicidi, herbicidi i druge kemikalije koje se koriste u komercijalnoj poljoprivredi skoro do samog dana berbe ili žetve ostavljaju ostatke (rezidue) na biljkama koje postaju naša hrana. Mnogi od tih otrova biljka je upila u sebe i ne mogu se ukloniti pranjem. Ako naša hrana nije ekološki uzgojena na dnevnom nivou unosimo značajnu količinu agrokehikalija čiji kumulativni efekt nikada nije bio testiran.

Estrogen hormoni podstiču rak dojke i prostate

Također, još opasnije mogu biti supstance iz plastike. Tako recimo plastika ispušta nonifenole koji djeluju slično estrogenu. Iz tog razloga Evropska unija je zabranila nonifenole ali ne u potpunosti. Moguće ih je koristiti u manjoj koncentraciji (<0.1%) npr. kod deterdženata i kozmetičkih proizvoda. Veliki dio ovih nonifenola završava u vodovodu i rijekama što dovodi do feminizacije i neplodnosti riba. Zato se u zadnje vrijeme maksimalno pokušava izbjeći dodir hrane i plastike, pogotov zagrijavanje namirnica u plastici i sl. Otrovi poput dioksina koriste se kod izbjeljivanja papira. Iako oni nemaju mogućnost oponašanja estrogena u eksperimentima su dovodili do feminizacije mužjaka glodara. Nisu bio-razgradivi i talože se u životnoj sredini.

Ono što je ovdje bitno je da sve te kemikalije mogu izazvati estrogenski efekt. Zašto potenciramo estrogenski efekt kod tumorskih bolesti? Zato što estrogen potiče stvari da rastu. Ako se poveća nivoa estrogena u tijelu, epitelne ćelije koje oblažu dojku ubrzavaju svoj rast za 200%. Da estrogen ne bi bujao nekontrolirano zadužen jeprogesteron – hormon koji proizvode jajne ćelije. Zato estrogen pomaže razvoj raka a progesteron ga suzbija.

Estrogen i rak dojke

Dr Džon Li, koji je bio jedan od najjačih stručnjaka iz područja ženskih hormona, tvrdio je da je glavni uzrok raka dojke estrogen bez ravnotežeTome često doprinosi i stres koji pojačava lučenje kortizolaKortizol blokira receptore progesterona i time daje prednost estrogenu. Iz tog razloga može biti vrlo opasno koristiti lijekove na bazi estrogena bez protuteže progesterona. Ovo posebno važi kod upotrebe sintetičkih hormona u kontracepciji i preparatima za hormonsku supstitucionu terapiju (HST). Recimo, upotreba dietilstilbestrol-a, prvog sintetičkog estrogena, imala je za posljedicu vaginalne kancere, kancere maternice , kao i neplodnost kod potomstva. Veća upotreba ovakvih hormona dovodi do porasta obolijevanja od hormonski ovisnog raka. Takve posljedice pokušale su se izbjeći uz pomoć progestina, sintetičkog progesterona koji je trebao napraviti tu ravnotežu. Ispitivanje dr Bergkvista, provedno nad 23.000 žena, pokazalo je da ako se HST primjenjuje duže od 5 godina, udvostručava rizik od pojave raka dojke. Sintetički progestini suzbijaju mogućnost raka maternice ali sa druge strane povećavaju rizik od raka dojke a to je potvrđeno studijom objavljenom 1995. godine u Engleskoj. Iste te rezultate potvrdila je i druga studija sa 160.000 žena koja je potvrdila da HST terapija pojačava rizik od raka dojke i to srazmjerno dužini trajanja terapije.

Estrogen hormoni podstiču rak dojke i prostate

Problemi kod upotrebe sintetičkih hormona javljaju se i zbog količine unosa istih. Količina hormona koja se unese u kontraceptivnim pilulama ili HST-u, je i po nekoliko puta veće od količine koju normalno proizvodi naše tijelo. Razlika je u tome što je estrogen koje proizvodi naše tijelo u ravnoteži sa progesteronom. Kada se ta ravnoteža naruši, javlja se problem.
2003. godine u časopisu Lancet objavljeno je istraživanje gdje je praćeno oko milion žena starosti od 50 do 64 godine a polovica njih je bilo na HST-u. Vjerovartnoća obolijevanja od raka bila je dvostruko veća kod onih žena koje su koristile estrogen i progestin. U proteklom desetljeću u Engleskoj upotreba HST-a dovela je do pojave 20.000 novih slučajeva raka dojke. Ali, problem nije samo u raku dojke. Studija koja je odrađena sa 240.000 žena pokazala je da je rizik od raka jajnika uvećan za 70% kod žena koje su koristile estrogen. Pogotovo ako se on koristi više od 10 godina.

Estrogen hormoni podstiču rak dojke i prostate

Sa druge strane muškarci nisu izloženi štetnom djelovanju estrogena i progestina preko pilula ili HST-a ali se kod njih uvećanje estrogena postiže uz pomoć ksenoestrogena, putem hrane. Estrogen inače ometa aktivnosti testosterona – muškog hormona. Povećanje estrogena kod muškog djela populacije dovodi do rizika obolijevanja od raka prostate.
Neke namirnice prirodno sadrže hormone, poput mesa ili mlijeka. Ti hormoni mogu biti prirodno u sastavu namirnica a mogu dospjeti u organizam životinje i kao sintetički hormoni. Životinjama se, radi bržeg rasta ili nekih drugih ekonomskih efekata u ishrani dodaju hormoni. Također, steone krave povećavaju produkciju hormona za svoje teliće u svom mlijeku pa takvo mlijeko ne bi trebali koristiti u ishrani.

Osim toga, meso i mliječni proizvodi predstavljaju mala skladišta nerazgradivih otrova. Kemikalije poput PCB-a i DDT-ja dospjevaju u prirodnu sredinu. Biljke ih upijaju a životinje kroz ishranu akumuliraju u sebi sve te otrove pa ih prenose na sljedeću kariku u lancu ishrane. Možda ćete sebe uskratiti za neko voće ili povrće iz razloga što je “prskano” pa ćete radije preći na piletinu ili meso drugih životinja. Ali ne zaboravite da je ta životinja akumulirala u sebi veće količine otrova iz dužeg vremenskog perioda pa ćete tako, odjedanput, pojesti cijeli rezervar otrova.

Fitoestrogeni su prirodne supstance koje proizvode biljke. Imaju slično djelovanje kao estrogen ali za posljedicu imaju smanjenje rizika od raka dojke bar za 50% i smanjenje smrtnog ishod kod raka prostate. Njihovo djelovanje svodi se na bržem zaposjedanju ćelijskih receptora estrogena u odnosu na vanjski estrogen a sa druge strane imaju sto puta slabije djelovanje od ksenoestrogena i tjelesnog estrogena. Fitoestrogene možemo pronaći kod soje, agruma, pšenice, lucerki, celeru itd.

Izvor


02. svibnja 2019 by Dina
Komentari isključeni za ESTROGEN HORMONI POTIČU RAK DOJKE I PROSTATE!