ISTINA O GLUTENU


Stručnjaci za ishranu, među kojima je nekadašnji liječnik Novaka Đokovića, objašnjavaju za Ekspres zašto bezglutenska dijeta nije zdrava za svakog, ali i kome se preporučuje da krene putem najboljeg tenisača svijeta

“Neka hrana bude vaš lijek, a lijek vaša hrana!”

Hipokrat

 

Otkako je Novak Đoković u knjizi ‘’Serviraj za pobedu’’ otkrio da je u njegovom pohodu na osvajanje teniskog trona ključnu ulogu prije pet godina odigrala promjena režima ishrane i izbacivanje namirnica sa glutenom, jelovnik srpskog prvaka postao je opsesija brojnih pobornika zdravog života u Srbiji i svijetu.

– Jeo sam kao Srbin (i kao Amerikanac) puno talijanske hrane poput pizze, tjestenina, mnogo kruha, teške mesne obroke po nekoliko puta dnevno. Za vrijeme mečeva uzimao bih čokoladicu ili neki slatkiš, misleći da će mi to pomoći da održim energiju. Nisam shvatao da takva ishrana uzrokuje upale. Tijelo je reagiralo na hranu koja mu ne odgovara i slalo signale – otkrio je Đoković u knjizi.

Pomodarstvo, zablude i istine

Povedeni Noletom i njegovom nepobjedivošću na terenima, mnogi na svoju ruku izbjegavaju hranu s glutenom, iako nemaju dijagnosticiranu celijakiju, vjerujući kako im baš ovaj biljni protein, o kojem do prije nekoliko godina gotovo ništa nisu znali, uzrokuje zdravstvene probleme – nadutost, manjak energije, problem sa sinusima…

Testenine su glavni izvor glutena

Tjestenine su glavni izvor glutena

I tržište proizvoda bez glutena raste iz dana u dan, a predviđa se da će do kraja ove godine samo u SAD-u 15 milijardi dolara biti potrošeno na namirnice bez glutena. Za sada ne postoje naučni dokazi koji potvrđuju da žitarice, koje su glavni izvor ovog proteina, nisu dobre za zdravlje, ali ih mnogi izbjegavaju i to bez konzultacije sa liječnikom.

Doktor Igor Četojević, nekadašnji liječnik srpskog teniskog asa čiji su savjeti o ishrani odigrali presudnu ulogu u Đokovićevom napretku na terenu i njegovoj višegodišnjoj vladavini “bijelim sportom”, smatra da su Novakovi uspjesi promovirali svijest o kvalitetnoj ishrani i njenoj važnosti u vrhunskom sportu.

– Samim tim njegova medijska zastupljenost i promoviranje te ideje je dovela do većeg interesiranja o tome šta je zdrava hrana! To ne možemo nazvati pomodarstvom već normalnom potrebom svakog svjesnog sportaša ili običnog čovjeka. Gluten i dilema – da ili ne ili umjereno – samo je jedna mala, ali važna komponenta našeg zdravlja na koju treba obratiti pažnju. Da se bolje razumijemo, svako različito reagira na njega, nekome smeta nekom ne – objašnjava Četojević.

Međutim, da je ishrana bez glutena, koju je na ovim prostorima popularizirao Novak Đoković, ipak postala više pomodarstvo, a manje potreba, primjećuje Tatjana Mraović, specijalista higijene i dijetolog.

– Točno je da se o glutenu i njegovim opasnostima danas mnogo više govori, možda i previše. Te medijske tendencije da se “sve zna” i djeluje u skladu sa brzo i površno stečenim znanjem, sigurno nisu dobre. Izuzetno je važno nekome ko ima tegobe otkriti razlog njihovog postojanja, možda dijagnosticirati i glutensku intoleranciju ako postoji. Ali, samoinicijativno ukidanje namirnica koje imaju gluten, u cilju potencijalnog poboljšanja zdravlja, ne savjetujem – kaže naša sugovornica.

Danas živimo da bismo jeli

Kako je gluten postao ”neprijatelj broj 1″ i glavni krivac za debljanje i sve probavne smetnje na podneblju na kojem se ishrana stoljećima zasniva na ”kruhu našem nasušnom” (pšeničnom, ražanom, ječmenom), objašnjava nutricionistica-dijetetičar Jasmina Ristivojević.

-Točno je da je ishrana naših predaka, još srednjovjekovnih ljudi, bila zasnovana na žitaricama. Ali, mnogo toga se od tada u našem narodu i u svijetu promijenilo. Počevši od proizvodnje hrane, pa preko načina života i načina konzumiranja hrane. Naši preci su se više fizički trošili, a manje umno, dok je danas drugačije. Drugo, manje je bila zagađena sredina i nije se znalo ni za aditive, ni za pesticide. Nekada se jelo da bi se živjelo, a sada se živi da bi se jelo – kaže naša sugovornica i dodaje:

-Ranije se pretjerivalo u hrani samo za velike praznike, a danas se svakodnevno preteruje. I redovito se postilo, na pravi način, uz suzdržavanje od hrane, a danas se i u postu za svaku namirnicu nalazi zamjena, da bi se i tada uživalo u hrani – smatra Ristivojević.

Psenica, hleb, gluten, vekne hleba, pecivo, korpa sa pecivom

Nutricionistica naglašava kako bezglutensku dijetu Novaka Đokovića ne treba slijepo sljediti, jer nije namijenjena svakome, ali da primjer srpskog tenisača ukazuje na značaj pravilne ishrane.

– Činjenica je da je naš narod u posljednje vrijeme unosio mnogo žita i proizvode od žita, pa je kod mnogih i došlo do prezasićenja. Svaka promjena režima ishrane dovodi do promjene u organizmu i do dobijanja snage. Kada je Novak počeo voditi brigu o ishrani, postao je broj 1 u svijetu. To nam govori o tome kako svako treba naći svoj način ishrane, onaj koji će ga dovesti do uspjeha i poboljšanja i kako je svako individua za sebe – objašnjava Ristivojević.

Da Novakov primjer može biti putokaz u zdravom načinu ishrane suglasan je i Četojević, koji je prvi primjetio da tenisaču smeta “misteriozni gluten” i protjerao ga sa Đokovićevog menija.

– Čika Jova Zmaj je davno rekao: “znanje je snaga, znanje je moć, učite djeco dan i noć…” i tu je sve rečeno. Nole je dobio znanje, upotrebio ga i promovirao ga na najbolji način. Da li treba skroz eliminirati ili smanjiti uzimanje žitarica sa glutenom može se utvrditi poslije nekoliko pregleda i praćenja pacijenta. Al, ako imate određene probleme s probavom sigurno je da izbacivanjem glutena možete olakšati ili smanjiti problem. Kod izrazito osjetljivih ljudi gluten ne samo što oštećuje sluznice crijeva, nego može prouzrokovati i mnogo veće patološke promjene hormona, recimo štitne žlijezde, ili poremetiti neke druge neurokemijske i metaboličke procese u tijelu – upozorava Četojević.

Tatjana Mraović

Tatjana Mraović

Dijetolog Tatjana Mraović naglašava da celijakiju, bolest koju prati intolerancija na gluten, ima svega oko 1% svjetskog stanovništva. U nastanku bolesti ulogu igraju genetski, ali i faktori sredine.

– Kod jednog broja osoba (oko 10%) bolest ostaje neprepoznata, te nekada do postavljanja dijagnoze prođe desetak godina. To jest zabrinjavajuće, ali nije razlog da sami poduzmete liječenje izbacivanjem glutena iz ishrane, prije potvrde o postojanju osjetljivosti – smatra sugovornica Ekspresa.

Alergija i intolerancija nisu isto

Doživotnu ishranu bez glutena dr Ivan Stanković, profesor Farmaceutskog fakulteta i član Radne grupe Svjetske zdravstvene organizacije, kao obavezan dijetarni tretman preporučuje isključivo osobama sa celijakijom i drugim oblicima preosjetljivosti na gluten.

-Što se tiče osoba koje nisu preosetljive na gluten, nema dokaza da dobrovoljna dijeta bez glutena za njih ima veću zdravstvenu korist od uobičajene dobro izbalansirane ishrane. Provođenje bezglutenske dijete nije jednostavno jer je gluten prisutan u velikom broju namirnica, bilo kao njihov sastojak ili kao nečistoća, a ovakva dijeta je i znatno skuplja od uobičajene ishrane – kaže prof. Stanković.

Prof.dr Ivan Stanković

Prof.dr Ivan Stanković

Naš sugovornik navodi da eliminiranje glutena iz ishrane za osobe koje nemaju dijagnosticiranu celijakiju i preosjetljivost na ovaj biljni protein, ne može naštetiti zdravlju.

-Eliminacija samog proteina glutena iz ishrane nema nikakvih štetnih posljedica za organizam jer esencijalne aminokiseline mogu da se unesu u dovoljnoj količini iz drugih proteinskih izvora. Prema biološkoj vrijednosti, gluten ne spada u punovrijedne proteine, jer kao i većina biljnih proteina ne sadrži sve esencijalne aminokiseline u optimalnom odnosu. S druge strane, žitarice koje sadrže gluten su dobar izvor škroba, vlakana, minerala i vitamina B grupe, pa treba voditi računa da namirnice koje ih zamijenjuju sadrže dovoljnu količinu ovih nutrijenata – smatra Stanković.

I nutricionistica Milka Raičević upozorava da bezglutenska dijeta treba postati način života samo onima koji pate od celijakije.

-Naravno, nećete pogriješiti ako mjesec dana budete na takvom režimu ishrane, ali trajno odricanje glutena preporučuje se samo ako imate dijagnozu intolerantnosti. Problemi sa nadutosti, viškom kilograma i oslobađanjem od toksina mogu se riješiti i postom ili jednostavno promjenom u načinu ishrane jer su ove tegobe uglavnom posljedica jednolične ishrane i pretjerivanja sa određenim namirnicama – objašnjava Raičević.

bread-making-1039261_960_720

 Gluten organizmu može naškoditi na dva načina: izazivajući alergijske reakcije i intoleranciju, odnosno celijakiju. Mnogi iz neznanja ne rade razliku između ove dvije bolesti, iako su im simptomi sasvim različiti, ukazuje Mraović.

Alergijsku reakciju izazivaju proteini žitarica: albumin, globulin, gliadin i glutenin (gluten). Alergije prate svrbež kože sa crvenilom, uz pojavu koprivnjače, otoci na licu, curenje nosa, gušenje i škripanje u grudima. Poznata je astma pekarskih radnika nastala kao posljedica alergije na pšenično brašno. Celijakija, odnosno intolerancija na gluten, je praćena upalnim procesima u crijevnoj sluznici, što potpuno narušava probavljanje i samim tim zdravlje – objašnjava Tatjana Mraović.

 

ŠTO JE U STVARI GLUTEN?

Gluten je biljni protein, sadrži ga pšenica, ječam i raž – žitarice koje su u raznim oblicima, prisutne u svakodnevnoj ishrani.

-Spisak namirnica koje su savjetovane osobama oboljelim od celijakije je drastično skraćen u odnosu na uobičajenu ishranu, te postoji mogućnost nastajanja nutritivnih deficita, poput nedostatka vitamina B kompleksa, folne kiseline, željezo, kroma, magnezija, fosfora i molibdena. Njima je primjena bezglutenske ishrane lijek, te uz suplementaciju pažljivo biranih vitamina bez glutena, oporavak sluznice crijeva će donijeti izlječenje. Ali, nepotrebno izostavljanje ove hrane, bez dijagnosticirane celijake, ne smatram racionalnim – ističe Tatjana Mraović.

Gluten Celiac Disease

 

KAKO DA PREPOZNATE ALERGIJU

I kod alergije i kod intolerancije na gluten obavezna je eliminacija glutena iz ishrane, ističe prof.dr Ivan Stanković.

Alergije su reakcije preosjetljivosti prouzrokovane imunološkim mehanizmima. Najveći broj alergija na hranu uključuje produkciju IgE antitijela i lanac interakcija između određenih tipova ćelija i kemijskih medijatora. Simptomi se javljaju brzo nakon unošenja određene namirnice i mogu biti:

Psenica, gluten

  • sistemski – anafilaksa
  • gastrointestinalni: otok usana i grla, mučnina, povraćanje, abdominalni bolovi, dijarea
  • respratorni: bronhospazam, astma, rinitis
  • na koži i sluzokoži: svrbež, eritem, urtikaria, ekcem, konjuktivitis.

 

KAKO DA PREPOZNATE CELIJAKIJU

Intolerancije su nealergijske reakcije preosjetljivosti na hranu koje mogu biti posljedica metaboličkih poremećaja (nedostatak enzima) ili prouzrokovane nepoznatim mehanizmima. Celijačna bolest je kronično doživotno inflamatorno oboljenje tankog crijeva koje se javlja kod genetski predisponiranih osoba, a odlikuje se trajnom specifičnom preosjetljivošću na gluten pšenice, raži, ječma i zobi.

Manifestira se u digestivnom traktu kao:

  • diarea
  • abdominalna nadutost
  • povraćanje i abdominalni bol

Kod neliječene celijakije kao posljedica loše apsorpcije hranljivih sastojaka javlja se:

  • zastoj u rastu i razvoju
  • rahitis
  • osteoporoza
  • artritis
  • anemija
  • neurološki poremećaji

– Ovi simptomi su karaktarestični, ali ne i specifični samo za celijakiju, pa dijačnostička procedura nije jednostavna i uključuje duodenalnu biopsiju i serološke testove (antitijela na tkivnu transglutaminazu, antiglijadin antitijela, HLA tipizacija) – objašnjava Stanković.

Izvor-www.ekspres.net


05. travnja 2017 by Dina
Komentari isključeni za ISTINA O GLUTENU