KAKO PRESTATI SA LOŠIM NAVIKAMA ?


Kako prestati sa lošim navikama? Svi mi imamo loše navike. Navike se stalno razvijaju i mnoge su korisne, inače bi stalno morali učiti nove stvari. Ali, neke naše navike su destruktivne, na primjer pušenje. U SAD-u zakoni su vrlo strogi sto se tiče pušenja, inače bi naš život bio vrlo težak. Čak i predsjednik SAD mora izaći vani ako želi pušiti, ili platiti 1000 dolara, ali on ne puši.

Vodio sam seminare za odvikavanje od pušenja. Ljudi su očajnicki pokušavali ostaviti tu lošu naviku. Često mislimo da naše navike nisu tako loše, ali činjenica je da su neke mnogo lošije nego sto mislimo. Neki vole da nesto gricnu kasno navečer, a nekad to predje u cijeli ponoćni obrok i bude se umorni, imaju mamurluk od hrane. Neki ljudi imaju lošu naviku da jedu slatkiše, i to na kraju svakog obroka, bar nesto slatko, ili malo više slatkog.

krofna 1Moj prijatelj Dzon bio je sladokusac. Jednom je izašao iz slastičarnice sa punom vrećicom krafni. Bio je tako sretan. Smijao se svojoj vrećici sa krafnama i onda ugledao mene. Pomislio je: „Ooo, ne!“ Pogledao je u vrećicu, pa u mene, pa opet u krafne, pa u mene i rekao: „Sigurno se pitas što ću sa ovim krafnama?“ Rekao sam: „Vjerojatno ćes ih pojesti, iako znaš da je to loša hrana. To mnogi znaju, a naročito ti! Pogledaj, mast je procurila po vrećici, unutra je samo bijelo brašno, šećer i umjetna aroma.“ Onda je on uzviknuo: „Ja to ne bih trebao jesti!“, i bacio je vrećicu u kantu! „Dzone, zasto si to napravio?“, upitao sam ga. On je rekao: „Zato što je to loše za mene.“ „Dzone da li je to zato sto stvarno to misliš ili zato što sam ja ovdje? što kad ne budem ovdje? Da li ćes ih pojesti? Sve dok stvarno ne budeš vjerovao da je to loše za tebe nećes se osloboditi krafni. Postat ćes njihov rob.“

Ja ne zelim da ljudi prestanu sa lošim navikama iz pogrešnih razloga, jer će se vratiti tim navikama. Ono što činite kad nema nikoga oko vas, to ste stvarno vi. Tada govori ono što je unutar vas. Ja zelim da imate prave razloge, da znate zaista sto vam te krafne mogu uciniti. Neki ljudi kazu da ishrana nije toliko vazna: „Ako se ne drogiram, ne pijem alkohol, nije bitno koliko jedem. Nije bitno ono sto ulazi u tijelo, nego ono sto izlazi.“ Da li to znaci da mozete uzeti i kokain i LSD jer nije bitno sto ulazi u tijelo nego sto izlazi? Ono sto ulazi sigurno utjece na ono sto izlazi. Pitajte nekog alkoholicara ili narkomana. Ono sto ulazi u tijelo je jako vazno. Ono sto danas pojedete, to sutra govori i zivi kroz vas.

Danas odrasta generacija bez kontrole, neuravnotezena, sa epidemijom suicida (samoubojstava). Ljudi vrse lagano samoubojstvo drogom i alkoholom. Nema dovoljno zatvora, a ni policajaca za sve takve. Medjutim, ni to nije rjesenje. Rjesenje je vratiti ih u ravnotezu. Kako? Strucnjaci kao Dr. Bernard (clan Udruzenja za sprijecavanje bolesti na Sveučilištu Dzordz Vasington) sa timom od 3000 liječnika proucili su sve mogucnosti i shvatili da smo neuravnotezeni zbog lose ishrane. I oni su napravili jednu mapu. Najcesce je najbolji plan najjednostavniji. Ono sto se desava za stolom vrlo snazno utjece na nase izbore. Istrazivanja na zivotinjama potvrdjuju ovo. Imam dvija vrlo strucna istraživanja koja pokazuju ovo:

lab pac 1Labaratorijskim miševima je bilo ponudjeno da piju cistu vodu, a takodjer im je bila ponudjena voda sa 10% alkohola. Nijedan miš nije htio piti alkohol. Zivotinje znaju da je alkohol otrov. Covjek je jedino zivo bice koje pije alkohol i tada postaje luda zivotinja. Dali su misevima umjesto njihove normalne ishrane tipicno tinejdzersku hranu (hot-dog, pita od jabuka, ukiseljeno povrce, spageti, cufte, cokoladne torte, slatkisi, kolaci) na malim plocicama. Ova hrana ima mali postotak hranljivih sastojaka, a veliki postotak stimulativnih sastojaka kao sto su jaki zacini, meso, dok mlijeko i secer zajedno tvore alkohol. Misevi su to jeli. Ubrzo su svi miševi poceli piti alkohol. Ispali su iz ravnoteze. I mi ljudi, kada nismo u ravnotezi, donosimo lose odluke, postajemo destruktivni.

Poslije nekog vremena uklonjena im je takva ishrana, i vracena normalna, uravnotezena ishrana. Vrlo brzo, oko 80% miseva pocelo je ponovo piti samo vodu, a 20% je uginulo od ciroze jetre koja je posljedica alkoholizma! Rezultati u vezi sa ljudima su jos gori, jer nama nitko ne oduzima kavu, cokoladu, slatkise, meso, jake zacine i iritirajucu hranu. Mi to stalno jedemo, postajemo prestimulirani i agresivni. Roditelji se svadjaju sa djecom: „Otkud odjednom da uzimas droge? Zasto pijes alkohol?“ A dijete kaze: „Ti si razlog mama. Naucila si me da zivim puneci me stimulansima.“

Kada tinejdzeri postanu agresivni, seksualno aktivni i pocnu koristiti droge, potrebno je prstom pokazati krivca: „Mama u kuhinji!“ Nije sva krivica u kuhinji, ali ovih 3000 liječnika tvrdi da ishrana utjece na ponasanje. Ako u sazrijevanju zivite na malo hranljivih sastojaka a na puno stimulansa, skoro je nemoguce kada ostarite da se oduprete stimulansima, bilo putem seksa, droge ili alkohola. Cijelo tijelo ce jedva cekati da bude stimulirano sve jacim stimulansima, jacim od cokolade i mesa, i tada ne shvacamo za sto se ne mozemo zaustaviti. Zasto ne mozemo kontrolirati nas seksualni nagon? Zasto ne mozemo ostaviti drogu, alkohol i cigarete? To je mnogima jako tesko ostaviti.

sta jesti31Medjutim, mi znamo sto je ono sto mozemo jesti. To je jako vazno, zar ne? To je hrana sa vrlo malo stimulansa, a dosta hranljivih sastojaka – suprotno onome sto postoji u ducanima. Zato je skoro nemoguce da mladi budu uravnotezeni, jer su nauceni da budu van ravnoteze. U zatvorima i domovima za maloljetne delikvente prvo razgovaram sa kuharom. Niko to ne moze shvatiti. Ne razgovaram ni sa upravnikom, ni psihologom, nego prvo razgovaram sa kuharom, i tvrdim da ce se za 30 dana dogoditi promjena u ovoj ustanovi. Na zalost, kuhar je debeo stari covjek i cesto nece promijeniti ni jedan recept koji je naucio jos u vojsci (puno masnoce, puno mesa). Za neku hranu u vojsci postoje posebni nadimci. To sigurno nije uravnotezena hrana koja nam je potrebna.

Pomoci ljudima je zato tezak zadatak. Mnogo ljudi ne veruje ovim istrazivanjima. Zato mladi gomilaju sve vise losih navika. I sa suzama govore: „Ne mogu prestati. Pokusavao sam na sve nacine i nisam uspio.“ Ja im govorim o jednostavnim promjenama: „Prestanite slusati tu muziku bar mjesec dana, vjezbajte, jedite jednostavnu hranu (voce, povrce i zitarice).“ I za mjesec oni se osjecaju drugacije, i mentalno i fizicki. Mnogi se tome smiju, osim onih koji su probali. Oni znaju da je to za njih bio korak u pravom smjeru. To nije potpun odgovor, ali je veliki korak unaprijed. Zato je vazno da covjek proucava sto je zdravo, i mi danas tocno znamo sto se desava kada nesto jedemo.

mleko secer 11Jedan mladic je u SAD na rodjendanskoj proslavi jeo sladoled i tortu. To je mlijeko i secer koji u tijelu stvaraju butil-alkohol. Kada se mladic vracao kuci autom, policajac ga je zaustavio zbog cudne voznje i dao mu balon za alko-test. Test je pokazao da u njegovoj krvi ima alkohola, i policajac ga je uhitio. Taj mladic je bio krscanin koji nikada u zivotu nije pio alkohol. Mlijeko i secer nas ne naprave pijanim kao alkohol, ali se u zeludcu stvara los stimulativni alkohol zbog kojeg alko-test moze biti pozitivan. Necete pasti, niti ce vam se spetljati jezik, ali ce vas alkohol stimulirati.

Roditelji ovog mladica su doveli odvjetnika i lijecnika na sud, jer mladic nikada nije pio alkohol. Doktor koji je poznavao novu literaturu donio je sladoled i kolac. Prije nego sto su ih pojeli, alko-test je bio negativan. Kada su pojeli mlijeko i secer, kratko poslije toga, alko-test je bio pozitivan. Sudac je bio sokiran. Taj slucaj je zabiljezen u SAD-u kao dokaz da mlijeko i secer u tijelu grade alkohol. Vrlo malo hranljivih sastojaka, a puno stimulirajucih. Onda se pitamo zasto nemamo kontrolu nad sobom. Razmislite o ovome. Mozda imate agresivne misli ili namere. Vi ih ne izvrsavate, ali stanje u kome se nalazite nije dobro. Jedina razlika je sto se jos nije pruzila zgodna prilika da to ucinite. Krivica je ista. Zato nije dobro da imamo ni takve misli, jer cemo u odredjenim okolnostima popustiti.

Kako prekinuti sa losim navikama?

Postoje mnoge tehnike kojima se ljudi sluze. Ponavljanje je jedna od najboljih. Sto vise ponavljamo dobre stvari, manje cemo imati vremena za lose stvari, a ono sto je dobro dublje se urezuje u nas um. Ako bolje shvatimo kako mozak radi, lakse cemo doci do cilja.

nastanak navike 1Kako nastaje neka navika? Celije mozga su povezane linijama ili vezama. Svaka nova informacija koju naucimo predstavlja novu liniju ili vezu izmedju celija mozga. Pri svakom vezivanju cipela upisuju se novi detalji. Za govor su linije drugacije. Sto vise ucimo da govorimo, linije su sve dublje. Ponavljanje je ovde jako bitno. Veza izmedju mozdanih celija zove se sinapsa, i tu se desava elektricni proces slican pucketanju prstima. Kada impuls prolazi sa jedne na dugu celiju, na celiji mozga nastaje mala kvrga. Vremenom ova izbocenja rastu i smanjuju udaljenost izmedju dvije celije mozga. Svaki put kada ponovimo tu aktivnost, udaljenost je sve manja i manja, a mi to mozemo sve brze ponoviti (npr. vezanje vezica: djeca to nespretno rade i pri tom prave pokrete jezikom, jer ovaj put nije uhodan. Kasnije mozak sam kaze da jezik ne pomaze pri vezanju vezica i zato odrasli ne izbacuju jezik dok vezu cipele).

Milijarde takvih veza nalazi se u mozgu. Pretpostavimo da je jedna takva veza losa navika, npr. pusenje. Sto vise pusite, razlika izmedju celija se smanjuje i vi pusite sve brze i vise. Onda stisnete zube i odlucite da prestanete sa pusenjem, i razbijete jednu vezu izmedju mozdanih celija, ali ostale veze cekaju novu cigaretu i to vas izludjuje, jer postoji jos dosta veza koje vas teraju da pusite. I kada dodje trenutak slabosti, zna se sta se desava – vracamo se na losu naviku, i nove veze ponovo nastaju. Sto sada uciniti da se oslobodimo ovih veza? Bilo bi dobro kad bi neurokirurg mogao prekinuti sve ove veze, ali i najbolji neurokirurg ne moze raskinuti veze za nase lose navike. Potrebno je da sto vise ponavljamo dobre stvari.

Evo nekoliko korisnih savjeta za ostavljanje pusenja. Zamislite da odjednom imate jaku zelju za pusenjem, ili za nekom losom navikom koju imate. Taj stari djavo vam vice na uho: „Hajde, ucuini to!“, i vi imate jaku potrebu da to ucinite. Evo sta da radite: „Gledajte na sat jednu minutu i mislite na nesto drugo, pozitivno i lijepo (godisnji odmor ili telefonski poziv, neki radostan dogadjaj). Mozete procitati nesto kratko i lijepo. Ako poslije jedne minute jos uvijek imate jaku zelju, ponovite ovo u tijeku jos jedne minute. Ja cesto slusam duhovnu muziku. U tijeku druge minute razmisljajte o necem dobrom i pozitivnom. Na kraju druge minute, ako je taj nagon jos u vama, gledajte na sat jos jednu, poslednju minutu. Doktori i psiholozi se slazu da ako ne odgovorite na neki nagon 3 minute, potreba nestaje. Nagon funkcionira samo ako mu odmah popustite. Zato se i zove nagon, jer vas nagoni da nesto odmah ucinite. Ako se uspijete suzdrzati 3 minute, on ce potpuno nestati.

Nekad to napravimo i ne znajuci. Na primjer, mozda ste se vozili autobusom, a za 30 minuta stici cete kuci. Odjednom vam se ide u toalet, ali kazete sebi da cete to obaviti za 30 minuta. Iako imate taj nagon, mozak govori tijelu da nagon nece biti zadovoljen sada. I vi razmisljate o necem drugom. Kad dodjete kuci, mozak kaze: „Sada nema izvlacenja.“ Vas mozak govori tijelu sto da cini. Sto vise vjezbate vas mozak da rukovodi tijelom, imat cete jaci karakter. Slab um uvijek popusta svemu. Ako se cvrsto ne zalozite za nesto, past cete pod taj uticaj. Zato razvijajte um da bi imali pravilan izbor. Los izbor automatski dolazi. Da bi bili na pravom putu, potrebno je uloziti napor. Zato je potrebno vrijeme i vjezbanje, ali to nije tesko, treba to ciniti. Ako to ne cinimo, rezultati mogu biti katastrofalni.

Marko, moj cimer na koledzu, volio je ici na zabave, u nocne klubove i piti alkohol. Jednom se vratio kasno pijan i spreman za svadju. Ubrzo, Marko je pao na krevet. Ujutro sam ucio u biblioteci. Kada sam se vratio, Marko se tek probudio i sjedio je na krevetu. Nismo nista govorili. Marko je progovorio: „Pole, ja se bojim. Kao da je veliki taman oblak iznad mene. Izgleda da sam otisao predaleko. Ne znam sto da radim.“ Nakon sto sam ga podsjetio na ono sto zna, on je uzviknuo: „Pole, znam, moram prestati popustati losim navikama. Moram svoj um ispunjavati lijepim stvarima.“ Dakle, potrebno je da donosimo nove, dobre odluke u zivotu, da vise vremena provedemo u korismim i konstruktivnom aktivnostima.

Dr Pol Volk


22. ožujka 2017 by Dina
Komentari isključeni za KAKO PRESTATI SA LOŠIM NAVIKAMA ?