LJEKOVITA SVOJSTVA DINJE


dinja

 

Dinja (lat. Cucumis melo) je jedna od onih namirnica koje su zaštitni znak ljeta. Iako se isto kao i lubenica smatra voćem, dinja je zapravo povrće iz obitelji tikvi. Narančasta boja ovog sočnog ploda ukazuje na obilje karotena koji je snažan antioksidans. Njen jedinstveni okus nailazi na podvojena mišljenja onih koji u njemu uživaju i onih kojima je previše egzotičan.

 

Smatra se da potiče iz Azije gde je bila poznata još 1.000 godina prije nove ere, a na naše prostore donijeli su je moreplovci iz Afrike. Iako se za konzumaciju preferira sočno meso dinje, u nekim narodima Južne Amerike i Azije najcijenjenije su koštice koje se konzumiraju kao grickalice.

 

Jedna porcija dinje od 150 grama sadrži:

– 53 kalorije
– 0,3 g masti
– 13 g ugljikohidrata
– 1,4 g vlakana
– 30% dnevne količine vitamina A
– 78% dnevne količine vitamina C

 

Kod nekih kalifornijskih sorti izmjerene su i 100-postotne dnevne potreba vitamina A i C.

 

Ova slasna voćka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa sve do raka. S obzirom na to da 90-95% njenog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnjih dana. Sjemenke, koje su također jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.

 

LJEKOVITO DJELOVANJE DINJE:

 

1. Štiti zdravlje očiju

Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin. Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV zaštita. Nekoliko studija je pokazalo da karotenoidi usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije (bolest središnjeg dijela mrežnice koja se obično javlja kod starijih osoba). S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila, dinja je odličan izbor za sprječavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja.

 

2. Smanjuje rizik od astme

Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata. Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i naranačastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja. Vitamin C također je važan  nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika, i  smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.

 

3. Regulira krvni tlak

Dinja sadrži vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji nivoa natrija što je važno kod tretmana visokog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak. Kalij je potreban i za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-alkalne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca. Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od šloga i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprječava nastanak bubrežnih kamenaca.

 

4. Štiti od raka

Dinja je bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih ćelija tijela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka. Tako su mnoge studije došle do zaključka da dinje mogu biti korisne u prevenciji raka crijeva, prostate, dojke, endometrija, pluća i raka gušterače. Jedinice iz dinje kukurbitacini više puta su pokazali antikancerogeno djelovanje tijekom istraživanja. Njihovo djelovanje je variralo od smanjivanja širenja raka i samouništenja ćelija do potpunog zaustavljanja ćelijskog ciklusa kod ćelija raka.

 

5. Regulira probavu

Dinja spada u lako probavljivu hranu i preporučuje se jesti na prazan želudac te prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one osjetljivog želudca jer sadrži enzime pa ne troši energiju organizma na probavljanje hrane. Zbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i pomaže u reguliranju probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.

 

6. Djeluje protuupalno

Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Također je bitan i za održavanje elastičnosti ćelijskih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje hroničnih upala.

 

Redovno konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa pa tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa. Upale u tijelu povezuju se i s nastankom metaboličkog sindroma koji označava grupu metaboličkih poremećaja. Ovi poremećaji se očituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visok nivo kolesterola i povišen krvni tlak.

 

Istraživanja su pokazala da su žene, koje su konzumirale 350 grama voća na dan, imale znatno niži rizik od razvijanja ovog sindroma. Studija je uključivala dinju, jabuke, grožđe, lubenicu i banane.

 

7. Štiti kožu i kosu

Redovno konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu pa je esencijalan za njihov rast. Vitamin A bitan je za čisti ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože.

 

Osim vitamina A, tu je i vitamin C važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja. Osim u ishrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.


19. srpnja 2017 by Dina
Komentari isključeni za LJEKOVITA SVOJSTVA DINJE