NAVIKE KOJE POVEĆAVAJU STRES


 

Dobro je znati šta povećava stres, zato što to onda možemo svjesno da izbjegnemo – i da na taj način ublažimo svakodnevne stresove.

 

Htjeli mi to ili ne, svaki dan je pun stresa koji ne ovisi o nama. Međutim, neke naizgled naivne stvari koje sami radimo mogu nam napraviti dan još stresnijim. A u našoj je moći da ih izbjegnemo. Evo o čemu se radi.

 

Neuravnotežena ishrana.

Kad nemamo vremena i inače se osjećamo nervozno, umjesto da sebi napravimo zdravu salatu npr. sa maslinovim uljem i avokadom, po svoj prilici ćemo pojuriti za štetnim i nezdravim čokoladicama, pomfritom, pitama, čipsom, koka-kolom i sl.

 

Međutim, ono što jedemo (ili ne jedemo) značajno utječe na opće fizičko i mentalno zdravlje. Potrebno je konzumirati dosta svježeg voća i povrća, piti dovoljno vode, koristiti zdrave masti (maslinovo ulje umjesto rafiniranog suncokretovog npr.) i kvalitetne bjelančevine. Ako se ne hranimo ispravno, nećemo se osjećati najbolje; to se ne desi smjesta, ali se vremenom nagomilava i stvara nepotreban stres našem organizmu. Neke namirnice nam pomažu da smanjimo stres; na primjer, one koje su bogate omega 3 masnim kiselinama koje snižavaju nivo hormona stresa (npr. laneno sjeme), ili magnezijem, koje doprinose opuštanju. Ove namirnice također doprinose prevenciji srčanih oboljenja i depresije.

 

Previše razmišljanja.

Kad vam se desi nešto loše, da li mislite na to cijeli tjedan? Da li stalno premišljate šta je pošlo naopako i kako ste mogli napraaviti nešto bolje? Za većinu ljudi je to prilično uobičajeno. Ali, kad steknemo naviku da gotovo opsesivno premišljamo o nekim događajima, to počinje negativno utjecati na nas. Takvo premišljanje nas iscrpljuje. Istraživanja su pokazala da takv vrsta “mozganja” može pokrenuti niz negativnih psihičkih efekata, uključujući strepnju, depresiju, posttraumatski poremećaj, preterivanje u jelu i piću i dr.

 

Postoji razlika između nastojanja da se riješi neki problem i stalnog vraćanja na nešto što niste napravili dobro (npr. svađa sa bliskim osobama, greška na poslu i sl). Svi griješe, pa ako smo i mi pogriješili, to nije ništa neuobičajeno i strašno. Osim toga, ono što je prošlo ne možemo ispraviti, tako da je u tom slučaju jedini djelotvoran stav da se svjesno fokusiramo da u sadašnjosti napravimo ispravnu stvar.

 

Stalno kašnjenje.

Možda mislite da zakasniti nekoliko minuta nije strašno, ali to može postati problem ako vam pređe u naviku: može stvoriti popriličan broj neugodnih situacija na poslu, u odnosima sa prijateljima i sl. Ako stalno kasnite, to utječe na način na koji vas ljudi doživljavaju; ako redovno kasnite na poslu, mogu pomisliti da ste zabušant; a prijatelji i bliske osobe mogu početi misliti da vam nije stalo do njih. I eto dodatnog izvora stresa u vašem životu.
Ovaj problem se lako riješava, pod uvjetom da hoćete da ga riješite. Ako znate da stalno kasnite, svjesno odlučite da krenete tamo gdje ste naumili petnaestak minuta do pola sata ranije nego što ste namjeravali. Najverovatnije je da ćete onda stići na vrijeme.

 

Rad bez pauze.

Možda mislite da je najbolji način da napravite posao tako što ćete cijeli dan ostati za radnim stolom. Naprotiv, to vas može usporiti i doprinijeti da napravite više grešaka. Ima ljudi koji se hvale da rade dugo bez pauze; to je možda istina, ali je vjerovatno da njihov rad baš i nije kvalitetan. Mnoga istraživanja su ukazala da produktivnost opada ako ne napravimo odgovarajuću pauzu. A opadanje produktivnosti može izazvati dodatne nesporazume i probleme na poslu. Osim toga, dugo sjedenje je u fizičkom pogledu veoma nezdravo.
Veoma je važno da napravite pauzu, kako biste rabistrili mozak. Ručak, pauza i šetnja bi trebali postati dio vaše svakodnevne rutine. Čak i ako niste završili sav posao.

 

Zakidanje na spavanju.

Ako vam se često dešava da zaspite tokom dana, trebalo bi da razmislite o redovnom odlasku na spavanje u utvrđeno vrijeme navecer. Suvremeni život jest ubrzan i istina je da ima mnogo posla da se napravi. Ali, zakidanje na snu može smanjiti kvalitetu vašeg rada, smanjiti sposobnost prosudbe, povećati vjerovatnoću grešaka, pa i ozljeda na radu. Da i ne spominjemo da manjak sna loše utječe na zdravlje (pad imuniteta, rizik od dijabetesa, povišen tlak, pa i srčani problemi).
Dakle, pobrinite se da sebi opskrbite barem 7 sati spavanja dnevno – najbolje je poći u krevet prije 22h; onda možete ustati ranije ujutro i brže i efikasnije obaviti posao.

 

Neke naučne reference
https://psychcentral.com/blog/archives/2011/01/20/why-ruminating-is-unhealthy-and-how-to-stop/
www.webmd.com/lung/news/20110705/sitting-for-long-time-linked-to-pulmonary-embolism#1
www.webmd.com/sleep-disorders/features/10-results-sleep-loss#1
http://healthysleep.med.harvard.edu/healthy/matters/consequences/sleep-and-disease-risk


07. siječnja 2018 by Dina
Komentari isključeni za NAVIKE KOJE POVEĆAVAJU STRES