ŠTO SVE MOGU ANTIOKSIDANSI?


df9a6d45b5e47306a67b8a688084ebff-1793738-1-cfn

Posljednjih desetak godina često imamo priliku čuti koliko su antioksidansi važni. Međutim, mnogi ljudi i ne znaju šta su antioksidansi.

 

Kako i sam naziv kaže, antioksidansi su supstance sposobne da spriječe štetne, ali normalne efekte fiziološkog procesa oksidacije u tkivima. Antioskidansi su nutritijenti (vitamini i minerali), kao i enzimi (proteini u tijelu koji sudjeluju u kemijskim reakcijama).

 

Vjeruje se da igraju ulogu u zaštiti od kroničnih oboljenja poput kancera, bolesti srca, moždanog udara, Alchajmerove bolesti, reumatoidnog artritisa i katarakte.

 

Oksidativni stres nastaje kada proizvodnja štetnih molekula slobodnih radikala preraste zaštitnu moć obrane koju pružaju antioksidanti.

 

Slobodni radikali su kemijski aktivni atomi ili molekularni fragmenti sa manjkom ili viškom elektrona.

 

Primjeri slobodnih radikala su superoksid anion, hidroksil radikal, tranzicioni metali poput željeza i bakra, kao i ozon.

 

Slobodni radikali sadrže kisik, a najpoznatije su takozvane reaktivne vrste kisika (ROS).

 

Pošto imaju jedan ili više nesparenih elektrona, slobodni radikali su vrlo nestabilni. Oni idu tijelom kako bi davali ili preuzimali elektrone i tako oštećuju ćelije, proteine i DNK.

 

Isti oksidativni proces također izaziva procese truljenja, hrđu željeza i kvarenje ulja.

 

Nemoguće je izbjeći štetu slobodnih radikala, jer ih ne dobivamo samo izvana, nego i unutrašnjim procesima organizma.

 

Oksidansi se razvijaju u našim tijelima kao normalno aerobno disanje, metabolizam i zapaljenja.

 

Vanjski slobodni radikali dolaze iz faktora okruženja poput zagađenja, sunčeve svjetlosti, napornog vježbanja, rendgenskih zraka, pušenja i alkohola.

 

Naši antioksidantni sustav nisu savršeni, tako da se starenjem povećava broj ćelija oštećenih oksidacijom.

Koje namirnice sadrže najviše antioksidanasa?

 

Beta karoten i drugi karotenoidi: špinat, slatki krumpir, marelice, šparoga, cikla, brokula, dinja, mrkva, kukuruz, kelj, mango, breskve, crveni grejp, bundeva, tikvice

 

Vitamin C: paprike svih boja, jagode, paradajz, bobičasto voće, brokula, prokulice, dinja, karfiol, grejp, kelj, nektarine, naranče, papaja

 

Vitamin E: brokula, mrkva, crvene paprike, špinat, orašasti plodovi, sjemenke suncokreta

 

Cink:  mahunarke, orašasti plodovi

 

Selen: brazilski orasi, šparoge, crni luk, klice i mekinje, brokula, biljka noni…

 

Prema svim istraživanjima, antioksidansi su važni činioci zdravlja, a neke studije pokazuju da mogu biti efikasni u sprječavanju nastanka nekih vrsta kancera i srčanih oboljenja.

 

Vitamini C i E, kao i cink i beta karoten mogu smanjiti rizik od bolesti očiju.

 

Važno je zapamtiti da antioksidansi nisu nikakav “srebrni metak” za sve prijetnje kojima je naše tijelo izloženo. Nipošto ne bi trebalo da zbog pozitivnih informacija koje svakodnevno dobivamo o antioksidansima, padnete u iskušenje da bez ikakvog savjeta doktora počnete uzimati razne suplemente.

 

Ipak, ishranu svakako možete obogatiti voćem i povrćem, jer osim antioksidanasa, sadrže vlakna, imaju malo kalorija i masti, a ukusni su.


05. srpnja 2017 by Dina
Komentari isključeni za ŠTO SVE MOGU ANTIOKSIDANSI?