ZDRAVA HRANA JE TREND


 

Danas je u medicini dobro poznato da hrana bogata zasićenim mastima i kolesterolom (većina hrane životinjskog porjekla je takva) povećava rizik od srčanog i moždanog udara, raka prostate i raka debelog crijeva. Poznato je i da su na Zapadu ove bolesti poprimile razmjere prave epidemije. Činjenica je i da postoji obilje studija i naučnih dokaza o tome da bi se uobičajeni suvremeni način ishrane mogao smatrati – nezdravim.

 

Sa druge strane, u Japanu, Africi, Filipinima i drugim dijelovima svijeta gdje ljudi ne jedu mnogo namirnica životinjskog porjekla, postotak srčanih oboljenja je mnogo manji nego u SAD i drugim razvijenim zemljama. Isto važi i za razne oblike raka – narodi koji konzumiraju malo životinjskih proteina i masnoća imaju mnogo manji postotak oboljevanja od raka debelog crijeva, prostate, dojke i drugih rasprostranjenih oblika ove bolesti.

 

Što su jeli naši stari

Pitajte starije ljude u vašoj obitelji što su jeli u djetinjstvu. Vjerovatno će odgovoriti da nisu jeli mnogo mesa. Obrok im se uglavnom sastojao od crnog pšeničnog ili raženog kruha, kupusa, repe, krumpira, kukuruza (palente), raznih kaša od žitarica. I ne zaboravite – sve su to bili proizvodi koji su danas prilično skupi i koje nazivamo “organskim” – jer su bili uzgajani bez ikakvog dodavanja pesticida i drugih kemikalija.

 

Prije Drugog svjetskog rata, čak i industrijski proizvedena hrana sadržala je samo pet-šest vrsta kemikalija. Danas se i u poljoprivrednoj proizvodnji i u industrijskoj proizvodnji hrane koriste na tisuće kemikalija! Negdje početkom 20. stoljeća srčane bolesti su bile veoma rijetke, a samo jedan od 27 ljudi dobio bi neki oblik raka. Danas, statistički gledano, u razvijenim zemljama od raka oboljeva svaki treći stanovnik!

 

Stavovi se mijenjaju

Dok je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća službeni nutricionizam smatrao – što je hrana kaloričnija i što ima više životinjskih proteina, to bolje – sada je prevladalo sasvim suprotno mišljenje. Istraživanja na velikim uzorcima su pokazala da Mediteranci, koji konzumiraju sasvim malo mesa i zasićenih masti, a puno mahunarki, žitarica, povrća, voća i dosta nezasićenih masti (prije svega nerafiniranog maslinovog ulja) žive duže. Isti je slučaj i sa Japancima, čija je ishrana slična mediteranskoj.

 

Dobro osnovana i dokumentirana istraživanja zdravlja vegetarijanaca i u svijetu i kod nas pokazala su da su vegetarijanci također zdraviji i da u prosjeku žive duže, što je navelo Američko udruženje za ishranu da kao svoj svoj službeni stav objavi tvrdnju da vegetarijanska ishrana u odnosu na klasičnu nudi niz zdravstvenih prednosti.

 

Na Zapadu, zdrava hrana je odavno “in”, a polako postaje i kod nas. Statistike pokazuju da broj onih koji počinju prelaziti bilo na mediteranski, bilo na vegetarijanski, bilo na makrobiotički način ishrane – neprekidno raste. I to je nesumnjivo dio jednog novog, popularnog životnog stila.
Razmišljate li o tome da ga usvojite?

 

Zdravlje stvaramo sami

Učili su nas da bolest dolazi odnekuda i napada naš organizam. Ali, kako odmiče 21. stoljeće, u svjesti cijelog svijeta sve jasnije sviće uvid da zdravlje ili bolest stvaramo mi sami, svojim ukupnim stavom prema životu i svojim svakodnevnim navikama. Zato i raste broj onih koji nastoje živjeti drugačije, na način koji bi se mogao nazvati – zdrav životni stil. On podrazumijeva uravnoteženiji način ishrane, redovnu fizičku aktivnost, svjesno usmjerenje na postizanje emocionalne i mentalne stabilnosti, praktikiranje tehnika za smanjenje stresa i razvoj skrivenih ljudskih potencijala… Ova rubrika govori o tome koje vam sve aktivnosti i navike mogu pomoći da živite zdravije i zadovoljnije, i kako.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


23. veljače 2018 by Dina
Komentari isključeni za ZDRAVA HRANA JE TREND